Header image  

Split, Hotel Le Meridien Lav,26. - 28. listopada 2007.

 

Prvi kongres Hrvatskog društva za štitnjaču
„Rak štitnjače“

 

Od 26. do 28. listopada 2007. u Splitu održan prvi Kongres Hrvatskog društva za štitnjaču Hrvatskog liječničkog zbora s međunarodnim sudjelovanjem s temom «Rak štitnjače».
Incidencija raka štitnjače je u stalnom porastu kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj, ali bez značajnog porasta smrtnosti. Spoznaja da će gotovo svaka druga osoba tijekom života razviti čvor, a svaka peta okultni rak štitnjače nameće potrebu usuglašavanja optimalne strategije za suočavanje s tim fenomenom. Na kongresu su najistaknutiji stručnjaci i znanstvenici iz Hrvatske i Europe iznijeli suvremene stavove iz područja bazičnih istraživanja, etiologije, epidemiologije, dijagnostike, liječenja i praćenja raka štitnjače. Znanstveni program je sadržavao slijedeće teme; epidemiologija raka štitnjače -  rizični i prognostički čimbenici - patohistologija i TNM klasifikacija, preoperacijska dijagnostika, kirurško liječenje, postoperacijsko liječenje i praćenje, medularni, slabo diferencirani i anaplastični rak štitnjače i život s rakom štitnjače.
Multidisciplinarni pristup svim temama pružio je priliku za korisne rasprave i zaključke, kako bi se utvrdilo koji je najbolji pristup “epidemiji” bolesti štitnjače, poglavito čvoraste guše, kao i prosudilo njihovo kliničko značenje. Incidencija karcinoma štitnjače porasla je u Hrvatskoj u razdoblju od 1968. do 2004., 8,6 puta u žena i 3,6 puta u muškaraca. Hrvatska se svrstava među zemlje s visokom incidencijom i niskom smrtnošću od karcinoma štitnjače poput Italije, Francuske, Finske, SAD-a i Australije.
Na Kongresu je prisustvovalo 229 sudionika iz raznih područja Hrvatske te inozemstva: SAD-a, Njemačke, Danske, Italije, Slovenije, Srbije te Bosne i Hercegovine.  Na skupu su sudjelovali epidemiolozi, biolozi, genetičari, citolozi, patolozi, internisti, endokrinolozi, specijalisti nuklearne medicine, otorinolaringolozi, onkolozi, kirurzi, liječnici opće medicine, psihijatri, fizičari, biokemičari i drugi. U obliku 7 pozivnih predavanja, 27 predavanja i 45 postera obrađeni su svi aspekti raka štitnjače. Na kraju je predsjednik Hrvatskog društva za štitnjaču akademik Zvonko Kusić predstavio algoritme i smjernice za racionalnu dijagnostiku i liječenje raka štitnjače koje do sada u Hrvatskoj nisu postojale.
U obradi bolesnika s bolestima štitnjače izražena je interdisciplinarnost pa se u dijagnostici koristi niz postupaka koje indiciraju liječnici različitih specijalnosti. Na kongresu su zauzeti stavovi prema onim dijagnostičkim i terapijskim postupcima koji su još uvijek kontroverzni. Još uvijek, naime, postoje mnogi oprečni stavovi u pogledu dijagnostike i liječenja bolesti štitnjače, kao npr. indikacije za citološku punkciju pod kontrolom ultrazvuka, nepotrebno određivanje više hormona ili nekritična uporaba ultrazvuka. Često se zbog neracionalnosti nepotrebno opterećuje zdravstveni sustav te se osjećala potreba za znanstveno i stručno utemeljenim smjernicama i algoritmima koje će olakšati rad liječnicima i omogućiti brže i točnije dijagnosticiranje bolesti štitnjače, a time i optimalnu skrb bolesnika.  
Bolesti štitnjače spadaju među najčešće poremećaje koji imaju javnozdravstveni značaj te je tijekom Kongresa osnovana i udruga bolesnika.